Često pitanje je.. kako uskladiti poslovanje sa Zakonom i ispoštovati toliko pravila iz različitih oblasti? U narednim tekstovima ću pokušati (skupa sa svojim kolegama računovođama) da napravim liste po djelatnostima najvažnijih stvari koje treba da imate u svojoj evidenciji

ZAKON O UGOSTITELJSTVU za ugostitelje propisuje:

1. vidno istaknuti propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekt utvrđene rješenjem mjerodavnog tijela i kategorije ugostiteljskog objekta utvrđene rješenjem Ministarstva;
2. vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu koje treba biti sukladno propisanom radnom vremenu;
3. utvrditi kućni red u ugostiteljskom objektu za smještaj i istaknuti ga na recepciji, te izvod iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima;
4. utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge u količinama i kakvoći, sukladno normativima, te na zahtjev, normative predočiti gostu;
5. vidno istaknuti cijene usluga koje se nude, na način dostupan gostima i pridržavati se istaknutih i ovjerenih cijena, a kod pružanja usluga smještaja u cjenicima istaknuti i iznos boravišne pristojbe, te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dostatnom broju primjeraka;
6. izdati gostu račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu, koji obvezno mora sadržavati: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj računa, datum i vrijeme izdavanja računa, vrstu, količinu i cijenu pruženih usluga, a kod pružanja usluga smještaja – u računu navesti i iznos boravišne pristojbe;
7. pridržavati se istaknutog radnog vremena;
8. dostaviti normative na ovjeru mjerodavnom tijelu, a ovjereni normativi mogu se primjenjivati sljedećeg dana od dana ovjere;
9. dostaviti cjenike na ovjeru mjerodavnom tijelu, a koji se mogu primjenjivati sljedećeg dana od dana ovjere;
10. voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj;
11. voditi knjigu žalbi na propisan način u svakom ugostiteljskom objektu, u roku od tri dana izjavljeni prigovor dostaviti mjerodavnoj turističko-ugostiteljskoj inspekciji, te u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na prigovor;
12. voditi poslovne knjige, sukladno važećim propisima;
13. alkoholna i bezalkoholna pića posluživati samo iz originalne ambalaže u skladu s normativom, na kojoj mora biti deklaracija s podatcima o proizvođaču, odnosno uvozniku, te neto količini;
14. u poslovnom prostoru – objektu u momentu kontrole osigurati odobrenje za rad, odnosno rješenje o upisu u sudski registar, kao i rješenje o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji objekta.

U ugostiteljskom objektu u kojem se poslužuju alkoholna pića, mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina.

Za rad u ugostiteljstvu, osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pružaju ugostiteljske usluge moraju ispunjavati zdravstvene uvjete u skladu s posebnim propisima.

Uposleni u ugostiteljskom objektu (konobari, šankeri i ostalo osoblje) moraju imati završen najmanje III. stupanj stručne spreme.

Proizvodi namijenjeni potrošačima, u skladu sa članom 22. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 25/06) moraju imati deklaraciju napisanu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Deklaracija je obavezna za svaki proizvod i treba sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) naziv proizvoda, ime pod kojim se proizvod prodaje; b) tip proizvoda ili model proizvoda; c) ime i punu adresu proizvođača, a za uvozne proizvode i ime i sjedište uvoznika, te zemlju porijekla Kazne predviđene ovim zakonom u slučaju da proizvod nema deklaraciju ili ako ne sadrži propisane podatke kreću se od 2.500,00 – 5.500,00 KM za pravnu osobu, te od 500,00 – 1.000,00 KM za odgovornu osobu. Također, inspekcija može, uz izricanje novčane kazne, naložiti i druge mjere, kao što je povlačenje proizvoda, otklanjanja nedostataka ili njegovo uništenje.

SANITARNA INSPEKCIJA – ZAKON O HRANI 

1.1. Sanitarna knjižica

Sanitarna knjižica je obavezan dokument za svakog uposlenika u proizvodnji i prometu hrane. Sanitarnu knjižicu izdaje higijensko-epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo poslije izvršenog sanitarnog pregleda.

Novčana kazna Novčane kazne za pravnu osobu ako zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje su velike, i kreću se u vrijednosti od 3.000 KM do 10.000 KM.

1.2. Higijenski minimum

Na osnovu člana 14. Pravilnika o načinu i sticanju osnovnih znanja iz higijene životnih namirnica i predmeta opće upotrebe („Sl. List SR BiH“, broj 30/88) obavlja se kurs higijenskog minimuma za osobe koje rade u proizvodnji i prometu namirnica na koji ih je poslodavac dužan uputiti svake četvrte godine tokom zaposlenja, a s ciljem unaprjeđenja sanitarno-higijenskih uslova rada. U procesu edukacije osoba iz higijenskog minimuma provode se sve zakonom predviđene procedure za obuku u Zavodu za javno zdravstvo.

Novčane kazne za pravnu osobu ako zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje su velike, i kreću se u vrijednosti od 3.000 KM do 10.000 KM.

1.3. Obavezna preventivna dezinfekcija

Obavezna preventivna dezinfekcija kao opća mjera za sprečavanje pojave zarazne bolesti podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili hemijske mjere koje se poduzimaju radi održavanja lične higijene te održavanja higijene prostora i mikrobiološke ispravnosti pribora, predmeta, opreme, površina, prostora i u objektima.

Novčane kazne za pravnu osobu ako nije uradila preventivnu dezinfekciju u vremenskom roku od 30 dana kreću se u vrijednosti od 3.000 KM do 10.000 KM

1.4..Obavezna preventivna dezinsekcija

Obavezna preventivna dezinsekcija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne, biološke ili hemijske mjere koje se provode s ciljem sprječavanja zadržavanja, razmnožavanja, smanjenja populacije štetnih člankonožaca (Arthropoda), te održavanje njihove populacije ispod praga štetnosti, radi osiguranja kvalitetnih hig

Novčane kazne za pravnu osobu ako nije uradila preventivnu dezinsekciju u vremenskom roku od 90 dana kreću se u vrijednosti od 3000 KM do 10000 KM.

1.5. Obavezna preventivna deratizacija

Obavezna preventivna deratizacija kao opća mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i hemijske mjere koje se provode sa ciljem sprječavanja ulaženja, zadržavanja, razmnožavanja i smanjenja populacije štetnih glodavaca na površinama, prostorima ili objektima.

Novčane kazne za pravnu osobu ako nije uradila preventivnu deratizaciju u vremenskom roku od 180 dana kreću se u vrijednosti od 3000 KM do 10000 KM.

ZAKON O RADU

1. Sa radnikom mora postojati zaključen ugovor o radu, te prijava na obavezno osiguranje.
2. Poslodavac je dužan voditi matičnu evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu, kao i evidenciju radnog vremena.
3. Poslodavac je dužan omogućiti radniku odmor u minimalnom trajanju od 20 radnih dana.
4. Poslodavac je dužan isplatiti platu radniku u roku od 30 dana.
5. Poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plate koju je bio dužan isplatiti, te takav obračun treba biti potpisan od strane radnika.
6. Poslodavac treba donijeti opće akte:
7. a) Pravilnik o zaštiti o radu
8. b) Plan i program mjera zaštita na radu
9. c) Organizovanje poslova zaštite na radu
10. d) Program obuke iz oblasti zaštite na radu i izvršiti obuku radnika iz oblasti zaštite na radu
11. Atesti na sve strojeve
12. Ormarić prve pomoći
13. Protupožarni aparat
14. Obrazac kojim se potvrđuje da je radnik primio kopiju prijave/odjave osiguranja.